Razjašnjenje pojma "Threshold" kod kompresora, princip rada kompresora

sc-compressor-fullsize

Ovdje ću postaviti par pojmova i objašnjenja vezanih za kompresor i za sam pojam “threshold” kod kompresora.

Kompresor služi za izjednačavanje dinamike unutar audio materijala, ali isto tako može eliminirati neželjene zvukove ispod određene razine signala. U slučaju eliminacije, kompresor nam služi kao noise gate. U slučaju kada signal ima dosta neželjenih šumova, bilo da potječu od loše opreme ili su normalni za određeni instrumenat (npr. potezanje prstiju preko žica električne gitare) nije loše primjeniti -20dB noise gate na audio materijal. Pri tome trebati imati na umu da noise gate ne eliminira šum već ga smanjuje na djelovima audio materijala gdje ga možemo uočiti, kao što su stanke unutar muzičkog djela.

Threshold

Ovo je pojam koji me dosta mučio u prošlosti, jer fakat nisam znao o čemu se radi, dok na kraju nisam skontao, evo i objašnjenja:

Threshold je prag  u smislu nivoa (jacine) signala.
Kompresor recimo smanjuje dinamiku  signala na taj način što signal koji pređe zadani prag biva umanjen za zadanu vrednost (threshold ratio).
U zavisnosti  od parametra (attack time) kompresor će toliko brzo reagovati na prelazak signala preko praga (threshold) . Kada signal padne ispod praga, kompresor ostaje aktivan jos onoliko vremena koliko mu se zada parametrom (release time).
Pošto kompresor smanjuje nivo, u većini slučajeva postoji neka vrsta kontrole koja vrši nadoknadu nivoa ili make-up gain.

A zašto se prvo spušta pa zatim diže?

U svijetu digitale maksimalni nivo je 0 dB. Ako postavimo threshold na recimo -7 dB a ratio na 3:1 i dolazi peak signala koji ima nivo od -4 dB, dio signala koji prelazi threshold (3 dB) ce biti umanjen trostruko, tj. iz kompresora će izaći signal jačine -6 dB.
Ako postavimo ratio na infinity:1 ograničili bi signal tako da ne pređe threshold uopšte. Tako dobijamo limiter. U principu, ni ne mora tako visok ratio. Sve preko 10:1 ima sličan efekat.

Eksperimentisanje sa kompresorima je od velike važnosti, jer samo eksperimentisanjem možemo naučiti i znati koristiti u određenim situacijama.

Za primjer, da bi očuvali sam početak nekog percusion instrumenta, da ne bi bio prigušen kompresorom, ne treba stavljati attack time na 0 milisekundi, nego mu ipak treba dopustiti da malo prođe. Isto tako, ako ostavimo release time dovoljno kratko dobit ćemo efekat da ne ugušimo naredni udarac.

Kompresor smanjuje dinamiku (prekompresija izaziva mnoge negativne efekte-“pumpanje” ili “disanje”, uticaj na visoke tonove, itd…), ali se njime povećava ukupni nivo signala.
Npr, ako peakovi skaču do -2 dB, a prosječna snaga tj RMS signala je -17 dB, taj signal je prilicno slab. Ako želimo da ga jednostavno pojačamo za više od 2 dB, signal će otići u cliping i distorziju. Ali, ako kompresorom dovoljno ukrotimo peakove, onda možemo bezbjedno da podignemo nivo,  recimo sa make-up gain-om. On ima ulogu dobijanja “punchy” zvuka, dodaje osjećaj energije.

Postoje i multi-band kompresori koji razbiju signal na više frekventnih pojaseva te zatim za svaki pojas imamo gore opisane kontrole i to je na kraju idealno jer možemo izbjeći mnoge nuspojave kod signala.

Leave a Reply

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: